ANTIČKA SIDRA - ŠOLTA

Otok Šolta u povijesnim se izvorima prvi puta spominje već u 4. st. pr. Kr. u djelu poznatog starogrčkog geografa Pseudo-Skilaksa. On u svojem djelu Periplus (grč. περίπλοι: oplovbe), u kojem se nalazi najstariji sačuvani opis istočne obale Jadrana, otok Šoltu navodi pod imenom Olynthia. Dolaskom Rimljana naziv otoka mijenja se u latinski oblik Solentia, Solentium (lat. sol: sunce) od kojeg je nastalo današnje ime Šolta. Promatrajući zemljopisni položaj otoka važno je istaći da se Šolta nalazila na ruti antičkih plovnih putova kojima se plovilo prema antičkim centrima: Saloni, Aspalathosu, Pharosu i Issi. Podmorskim arheološkim rekognosciranjem akvatorija ispred naselja Maslinica na otoku Šolti pronađene su dvije kamene i jedna olovna prečka antičkih sidara koje su zbog pozicije i relativno male dubine bile iznimno ugrožene te su u svrhu zaštite, konzervacije i prezentacije izvađene i konzervirane. Po završetku konzervatorsko-restauratorskih radova rekonstruirana antička sidra vraćena su na otok Šoltu i prezentirana u luci Rogač i u mjestu Maslinica. Projekt je realiziran suradnjom Splitsko-dalmatinske županije i Općine Šolta uz stručnu suradnju Ministarstva kulture i medija, a s ciljem očuvanja i prezentacije podvodne baštine i obogaćivanja turističke ponude otoka Šolte.